Predstave

Djelo Drame i igrokazi obuhvaća dramatizacije romana Žrtva, Moć zemlje, Tajna i Pokajnik.

U svom rodnom selu, Matko 1921. osniva amatersku dramsku grupu, koja je, među inim, izvodila i njegove poučno-folklorne igrokaze Ostani na selu i Od konoplje do narodne nošnje. Ovakvi komadi, sadržajno bliski seljačkom obzorju, naročito su utjecajni tih dvadesetih godina, u razdoblju društvenih previranja i političkih pritisaka, kada se siromašio već osiromašeni seljak prisiljen na trajno iseljavanje, većinm u Ameriku, kada su mnoga ognjišta zbog zanemarivog nataliteta bila ugašena.

Dramatizacija romana Žrtva koju je obradio i režirao dr. Marko Fotez u Hrvatskome narodnom kazalištu u Osijeku, 1944. Ovaj pothvat ima svoju kulturnu i umjetničku pozadinu. Bez Matkove materijalne skrbi i pomoći, teško da bi se tiskale Fotezove knjige Theatralija i Kazališni feljtoni, o čemu svjedoče Fotezova brojna pisma u znak zahvale i odanosti njegovom meceni i prijatelju.

Vitalitet sela u njegovim raznorodnim vidovima tema je i dramatizacije romana Pokajnik, koju je oblikovao Janko Matko, okrenuvši se problematici raspada seoske zadruge, uzrokovane brojnim čimbenicima svekolikog društvenog kretanja. Neposluh i nepokoravanje očevoj riječi, tradiciji takvog stila života i rasuđivanja, odvodi Franjka Mašića u emigraciju u Ameriku, gdje provodi svoje najbolje godine, da bi kao zreo i uspješan poslovan čovjek unutarnje smirenje ipak pokušao pronaći u svojem rodnom kraju.

Središnju priču u drami Tajna, nastalu po istoimenom romanu, čini sudbina vanbračnog sina uznosite seljakinje, Florijana Malčića, koji nehoteći ranjva i usmrti lokalnog moćnika, bivajući zatim izložen najgorim poniženjima, samo zato što je iskreno branio svoj odnos prema zemlji i svome stilu života. Tada na scenu stupa njegova majka Jelica Ban, koja rodivši dijete, plod nepromišljene ljubavi s barunom Kolomanom Rautom, pati zbog toga ostatak svoga života. Tek na suđenju ispovijeda svoju mladenačku avanturu, ne bi li tako olakšala sinu i objasnila sucima i seoskim uglednicima zašto je njezin Florijan došao u ovu nezavidnu situaciju.

Dramsko središte teksta Moć zemlje usredotočeno je na društveni i moralni sukob dvaju klasa, plemstva i seljaka. Povezno motivsko mjesto je ljubav između Vere, u početku obijesne plemenitašice, s Jurom, snažnim, ali i odlučnim seljakom, koji postupno pridobiva ovu bogatu djevojku za svoju odanu ženu, ali i osobu sve dublje srođenu s težačkom obitelji njezina supruga.

U Hrvatskom narodnom kazalištu Osijek je 27. studenog 2015. premijerno izvedena drama "Moć zemlje".
U osječkom HNK-u "Moć zemlje" režira poznati promicatelj hrvatskih autora Želimir Mesarić. Redatelj smatra da je Janko Matko nepravedno zapostavljen autor čija su djela na tragu hrvatske realističke pripovijetke.
Redatelj Želimir Mesarić napominje kako se ovdje radi o vrlo aktualnoj tematici, devastaciji zemlje, osobito slavonske, odlasku i ostanku na zemlji.
Veza plemenitašice Vere Jurić koju igra Matea Grabić i seljaka Đure Krnečića kojega je uprizorio Ivan Ćaćić, početkom 20. stoljeća bila je nezamisliva ali ljubav se ipak dogodila. Vera ostavlja svijet u kojemu je do tada živjela i udaje se za Đuru s kim i započinje sasvim novi život.

Više o predstavi na linku: Moć zemlje / HNK Osijek

Janko Matko pučki je pisac čije djelo nije uprizoreno od 2. svjetskog rata, točnije od 1944. godine kada je upravo u osječkom HNK izvedena dramatizacija njegova romana “Žrtva” u režiji dr. Marka Foteza.

Film

Po romanu Janka Matka – Moć zemlje snimljen je 2013./2014. g. film u kanadsko – hrvatskoj produkciji, koji je izvođen po brojnim svjetskim festivalima.

Zlatica Goldie Smitlener je, u 69. godini života, prema noveli Janka Matka Moć zemlje producirala svoj prvi igrani film "Stolen Path". Za njega je otkupila prava i napisala scenarij.

Riječ je o istinitoj romantičnoj priči o zabranjenoj ljubavi u feudalnoj Hrvatskoj u 19. stoljeću, kad se već zaručena bogata nasljednica Victoria zaljubi u odlučnog mladog siromašnog mladića Mathewa. Njihova strastvena, tajna veza uzrokuje buru koja prijeti trajnim lomom u obje obitelji.

"Stolen Path" dosad je prikazan i nagrađivan na više međunarodnih festivala. Tako je na Canada Independentu u Montrealu osvojio nagradu za najbolju glumicu, i to je zasad jedina manifestacija na kojoj je gospođa Smitlener osobno prisustvovala. U Rumunjskoj je na 12. MFF-u nagrađen za najbolji film mjeseca, na Miami Independentu osvojio je Special mention, u Švicarskoj je na Indy Fest Onlineu dobio važno priznanje za žene na filmu, kao i nagradu za glavnu žensku ulogu, na Filmmakers of the Year Festivalu u Jakarti osvojio je zlato za glavnu žensku ulogu, zlato za producenta, srebro za glazbu i platinu za dizajn kostima. Također, u Jakarti na International Student & Newcomer Festivalu dobio je platinu u kategoriji igranog filma, dok je na Toronto World Internationalu osvojio nagradu za najbolju žensku glavnu ulogu. U Amsterdamu je dobio Audience Choice Award. Film se prikazivao na dva festivala u Los Angelesu, zatim u Indiji na Međunarodnom festivalu u Bangaloreu te u Singapuru, a primljen je i na festival u Hong Kongu.